Iako je tržište kapitala na našem području prilično mlado i nerazvijeno, u posljednjih nekoliko godina porasla je njegova popularnost te su mnogi građani postali vlasnici dionica, kroz javne ponude, ili prije toga, kroz privatizaciju poduzeća. Unatoč tome postoje mnoge nepoznanice sa kojima se vlasnici dionica- ulagači svakodnevno susreću. Zbog naglog rasta tržišta koje je trajalo negdje do sredine 2007. godine, mnogi su ulaganje u dionice doživjeli kao način lake i brze zarade, da bi nakon toga došlo do prilično naglog i žestokog pada, što je opet dovelo do stvaranja negativne slike o dioničkom tržištu radi čega neki ulaganje u dionice karakteriziraju kao hazard ravan kockanju u kockarnici. Naravno, oba takva načina gledanja na tržište dionica su pogrešna.

Kao što je poznato, većinom dionica trguje se na burzama te se zbog toga lakše susreću ponuda i potražnja, lakše se formira cijena a i samo trgovanje je jednostavno te nema suvišne „papirologije“ kao što bi to možda bio slučaj kada bi se na primjer trgovalo putem oglasnika. U regiji postoji više burzi na kojima se trguje. Trgovanje na burzama i kretanje nekih indeksa možete pratiti u živo na slijedećim linkovima.

Dionice
•Zagrebačka burza
•Ljubljanska burza
•Banjalučka burza
•Sarajevska burza
•Beogradska burza
•Makedonska burza

Na Zagrebačkoj burzi trguje se svakog radnog dana od 10 do 16 sati. Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) na Zagrebačkoj burzi odvija se putem elektroničkog trgovinskog sustava. Brokerske kuće, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fizičko mjesto gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronskog sustava. Zagrebačka burza sastoji se od Uređenog tržišta te MTP-a (Multilateralne trgovinske platforme). Dionicama na Zagrebačkoj burzi moguće je kupovati putem članica burze- ovlaštenih brokerskih kuća.

Važnu ulogu u funkcioniranju tržišta vrijednosnih papira ima i Središnje klirinško depozitarno društvo. Kako vrijednosni papiri više ne postoje u materijalnom obliku, tj. Ne postoji nekakav papir koji predstavlja dionicu ili obveznicu, vrijednosni papiri hrvatskih kompanija deponirani su u nematerijalnom obliku u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Pored te funkcije SKDD upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili izvan uređenog tržišta i MTP-a (OTC transakcije). Budući su dionice deponirane u SKDD kada ulagač želi npr. darovati svoje dionice ili ih je naslijedio obraća se SKDD-u kako bi ostvario svoja prava.

Dionicama se trguje na uređenim tržištima- burzama, putem ovlaštenog posrednika tj. brokerske kuće. Prvi korak kada želimo trgovati dionicama je odabir brokerske kuće. Ono što će nam možda na početku biti najvažniji kriterij je naknada za trgovanje. Naknade se kreću u pravilu od 0,3 posto pa do 1,00 posto a visina naknade ponajprije ovisi o načinu zadavanja naloga. Naloge naime možemo zadavati telefonski, putem maila ili fax-om te je to skuplji (zbog većeg angažmana brokera takve naknade su često blizu 1,00 posto) i pomalo zastarjeli način trgovanja te mnoge brokerske kuće danas nude elektronske platforme za trgovanje gdje ulagač samostalno zadaje naloge koji se tada putem sustava izlažu na burzu. Nakon što odaberete i kontaktirate brokersku kuću slijedi potpisivanje ugovora te nakon što uplatite sredstva na skrbnički račun brokerske kuće koji služi isključivo za sredstva klijenata možete započeti sa trgovanjem.

Osnovni parametri naloga za kupnju ili prodaju dionica su sljedeći: cijena (po kojoj želimo kupiti ili prodati), količina ( broj dionica koje želimo kupiti ili prodati) te trajanje naloga ( određujemo koliko će dugo biti nalog izložen ili odaberemo opciju “do otkaza” što znači da će nalog biti izložen dok ga ne otkažemo). Na elektronskim platformama za trgovanje ulagač samostalno može vidjeti naloge za kupnju i naloge za prodaju koji su trenutno izloženi na burzi što mu omogućuje lakše određivanje parametara naloga. Npr. ukoliko želite momentalno kupiti određenu dionicu i vidite da je na prodaji nalog po npr 120 kuna tada ćete zadati nalog po toj cijeni i transakcija će biti obavljena istog trena. Ako Vam pak nije bitno da odmah kupite tu dionicu ili smatrate da je cijena od 120 kuna koja je trenutno prva na prodaji previsoka, možete zadati nalog za kupnju po nižoj cijeni te će on tada biti izložen na burzi i “čekati” dok dionica ne dođe na tu cijenu.

Većina ulagača koji aktivno trguju dionicama kada prodaju dionice ne traže isplatu sredstava već se ona i dalje nalaze na brokerskom skrbničkom računu te u bilo kojem trenutku sa tim sredstvima mogu zadavati naloge za kupnju dionica. Ukoliko su ulagaču pak potrebna sredstva, ona se isplaćuju na tekući račun te je za isplatu potrebno kontaktirati brokera ili poslati zahtjev putem elektronske platforme. Ukoliko ste tek prodali dionice i odmah trebate sredstva morate imati na umu da se sredstva na tekući račun isplaćuju treći dan od izvršenja transakcije.

Oblik vlasništva nad dijelom pojedine kompanije.

Tradicionalni način utvrđivanja vrijednosti tržišne likvidnosti i uključuje ukupnu količinu ili broj transakcija ukupnog financijskog prometa na nekom tržištu ili burzi te razliku između najbolje ponude kupnje i prodaje, odnosno bid ask spread i brzinu trgovanja u jedinici vremena. Dodatno, likvidnost isto ovisi i o mnogo drugih raznih makroekonomskih i tržišnih financijskih pokazatelja samog instrumenta trgovanja.

Dodatni prihod od vlasništva nad dionicama tvrtke kojeg ostvaruju dioničari koji su vlasnici pojedinog udjela u toj tvrtci. Dividenda nije unaprijed određena i veličina isplaćenih dividendi zavisi od dobiti tvrtke. Vlasnici dionica imaju posebna prava na dan isplate dividendi.

Posrednik između tržišta i klijenta. Ostvaruje prihod na proviziju od svake transakcije. Nema rizika. Usklađuje i savjetuje klijenta i kad gubi i kad dobiva.

Isključivo radi za svoj račun i ne zarađuje od provizije, nego od krajnje cijene.

CROSEC je komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Zadaci CROSEC-a jesu regulacija i nadzor tržišta vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

Tvrtka koja je posrednik pri kupnji ili prodaji vrijednosnih papira. Svaka brokerska kuća podliježe nadzoru komisije vrijednosnih papira koja regulira propise sukladno zakonu o trgovanju vrijednosnih papira u pojedinoj državi. Vaša sredstva u brokerskoj kući nalaze se na posebnom računu koji je odvojen od stečajne mase brokerske kuće. Za svakog investitora postoji zapis o njegovim transakcijama u SDA – Središnjoj depozitarnoj agenciji.

Naknada plaćena brokeru za egzekuciju naloga koji je osnova nekom broju zatraženih dionica. Brokeri, burze i SDA – Središnja depozitarna agencija određuju proviziju na vrijednosne papire.

Statistički kompozit koji mjeri promjenu u ekonomiji ili na financijskom tržištu. Indeks može biti grupa dionica uvrštenih u jednu zajedničku skupinu. Svaki indeks ima svoj mali portfelj dionica ili nekoga drugog financijskog instrumenta. Npr. NASDAQ 100 – 100 najvećih kompanija u Americi. Dobar pokazatelj američke ekonomije. Domaći indeksi su VIN, CROBEX i CROBIS.

Kolekcija vrijednosnih papira neke institucije ili privatnog investitora. Imati portfelj znači diversificirati kapital na više strana. Manji rizik od gubitka novca.

Izvedenica od riječi Foreign Exchange što u prijevodu s engleskog znači izmjena strane valute.

Prva dva slova označavaju zemlju na koju se valuta odnosi a treće slovo označava ime te valute koja je priznata kao jedinstvena valuta u toj državi. HRK – hrvatska kuna, USD – United States Dolar, GBP – Great Britain Pounds.

Zarada banke ili bilo kojega drugog posrednika između postignute kupljene i prodajne cijene nekoga financijskog instrumenta.

Kotacija deviznog tečaja koja predstavlja cijenu jedne valute izražene u drugoj. Na primjer 1 € vrijedi 7,2 kn. Postoje dvije vrste kotacija: direktna i indirektna. Banka uvijek kotira spot tečaj tj. dva tečaja: jedan je prodajni a drugi kupovni.

Tečaj po kojem od Vas banka ili mjenjačnica kupuje stranu valutu. On je uvijek manji. Ono što se nalazi između kupovnog i prodajnog tečaja, zove se razlika u cijeni ili spread.

Tečaj po kojem Vama banka nudi da kupite stranu valutu.

Zbroj kupovnog i prodajnog tečaja podijeljen s dva.

Cijena strane valute izražava se u domaćoj valuti. Recimo, u Švicarskoj to bi značilo da 1 USD vrijedi 1.25 CHF. Direktna kotacija u jednoj zemlji znači indirektna kotacijau drugoj.

Cijena domaće valute izražava se u stranoj valuti. Velika Britanija i Irska zemlje su koje primjenjuju indirektnu kotaciju.

Povećanje cijene za dobra i usluge. Predstavlja opći rast cijena u nacionalnoj ekonomiji. Povećanje potrošnje u odnosu na ponudu tržišta. Valute pojedine države s visokom inflacijom imaju tendenciju slabljenja.

Postotak koji se naplaćuje za posudbu novca. Obično se izražava u godišnjem postotku. Recimo, ako ste posudili od banke 1000 kn, a godišnja kamatna stopa jest 10%, banka će Vam na kraju uzeti 100 kn kamatne stope. Kamatna stopa primjenjuje se na račune, kreditne kartice, obveznice i razne kredite.

Za analizu tržišta koriste se grafovi koji se baziraju na povijesti cijene nekoga financijskog instrumenta u cilju identifikacije budućeg kretanja cijena, trendova i cikličkih pokreta. Neki od pokazatelja TA – tehničke analize su: duplo dno, trodupli vrh, zastavica, prosjek kretanja, Fibonačijev niz, Eliotova analiza itd…

Kretanje tržišta koje dominira prema dolje. Medvjedi na tržištu žele osvajati neprestano nove niže vrijednosti.

Kretanje tržišta koje dominira prema gore. Bikovi na tržištu žele osvajajati neprestano nove više vrijednosti.

Dugotrajan vrijednosni papir. Obično mu je rok istjecanja veći od jedne godine. Kod obveznice je unaprijed točno definiran termin isplate i kamatna stopa. Za razliku od dionice, obveznica je manje unosan, ali sigurniji vrijednosni papir i nema toliku mogućnost povećanja Vašeg kapitala.

Investicijski fond su institucionalni investitori registrirani kao kompanije, koji prikupljaju novčana sredstva široke javnosti, obično individualnih investitora, i plasiraju ih u dugoročne, ponekad i kratkoročne investicije. Pojedinačnom investitoru pružaju mogućnost širenja portfelja i izbjegavanja rizika, smanjuju prometne troškove transakcijama na veliko, osiguravaju likvidnost i profesionalno upravljanje. Za svoje usluge organizator fonda uzima naknadu za upravljanje.

Fondova je više vrsta, a razlikuju se po organizaciji, naknadama organizatora, metodama kupnje ili prodaje udjela itd. Neki fondovi ulažu u opće dionice, neki u portfelju kombiniraju dionice i obveznice, neki nose fiksni prihod, mnogi su specijalizirani (za industriju, po teritorijalnom principu, po veličini kompanija u koje vrijednosno ulažu i sl.).

DeFi je skraćenica za decentralizirane financije i financijski je sustav temeljen na blockchainu koji se ne oslanja na središnju kontrolnu točku (kao što su banke, brokerske kuće, zajmodavci i drugi subjekti koje regulira vlada) čime se olakšavaju financijske transakcije.

DeFi je sličan našem trenutačnom financijskom sustavu, ali je peer-to-peer i oslanja se na decentralizirane valute zvane kriptovalute i decentralizirane usluge zvane DApps za olakšavanje transakcija.

Nema ograničenja i zato to svatko može! Ako imate iskustva s decentraliziranom tehnologijom, možete biti na čelu oblikovanja budućnosti DeFi-ja.

DeFi Coin ili DeFi token su digitalna imovina koja se može kupiti, prodati i trgovati pomoću decentraliziranih rješenja zvanih DApps. DeFi Coine stvaraju ljudi za ljude, bez uplitanja vlade.

DeFi coini se izdaju na blockchainu u okruženju otvorenog koda, na modularnim okvirima, koji su otporni na cenzuru. Ovi se tokeni mogu vezati uz američki dolar, fluktuirati na temelju ponude i potražnje poput dionica ili se automatski prilagođavati prema fluktuacijama cijena, također poznatim kao ”rebasing”.

Možete koristiti kriptovalutu za plaćanje stvari ili slanje prijateljima. Trgovina se odvija kroz Bitcoin mrežu, decentraliziranu mrežu neovisnih čvorova koji provjeravaju svaku takvu transakciju.

DeFi aplikacije (u nastavku ”DApps”) financijski su instrumenti koji vam omogućuju kupnju, prodaju i trgovinu digitalnom imovinom, slično rješenjima koja koristimo danas, kao što su PayPal ili RobinHood, ali samo na decentraliziranoj mreži. Budući da DApps rade na blockchainu, nitko nema kontrolu nad mrežom.

Ne dopuštaju sve DApps kupnju, prodaju i trgovinu kriptovalutama – neke od njih omogućuju posuđivanje i zaduživanje različitom Crypto imovinom. Prođete li kroz neke od trenutno najboljih Crypto tokena i DApps, otkrit ćete mnogo različitih vrsta DApps za mnoge različite slučajeve njihove upotrebe.

Kada je kriptovaluta stvorena, njezina povijest transakcija pohranjuje se u javni Ledger u kojem se evidentira vlasništvo, čineći njihove zapise vidljivim svima. Međutim, transakcija je vezana samo za novčanik korisnika, a ne za njegov osobni identitet, dajući ljudima više diskrecije u pogledu raspolaganja i čuvanja njihovog novca.

Uz kriptovalutu, ne morate ovisiti o bankama ili brokerskim kućama tako da se lakše upravlja vlastitim novcem. Blockchain vam omogućuje da zadržite potpunu kontrolu nad svojom imovinom pomoću digitalnih novčanika. Ovi digitalni novčanici sigurno drže vaša sredstva i mogu im se pristupiti samo privatnim ključem kojem samo vi imate pristup.

Na blockchainu možete slati peer-to-peer transakcije bilo kome unutar mreže s bilo kojeg mjesta na svijetu, preskačući odobrenje banaka i drugih posrednika financijskih usluga.

Kriptovaluta vam daje veću kontrolu nad svojim novcem i, u razmišljanju velikog broja ljudi, obećavajuću zaštitu od inflacije. Vjerujemo da je moć blockchaina i kriptovalute upravo dosegla vrh ledenog brijega i da ima još puno toga na raspolaganju.